Kongres

1. Regionalni Kongres Studenata Historije Umjetnosti – Sarajevo

Datum: 08/09 Maj 2013.
Kontakt E-mail: info@histum.com
Download: Poziv na Kongres
Rok za prijave: 15. Mart 2013.
*Na molbu više studenata koji nisu stigli prijaviti rad na vrijeme produžavamo rok za slanje radova do ponedjeljka 18. Mart 2013.

Centralna tema našeg kongresa odnos umjetnosti, politike i društva. Podržavamo sve teme koje se tiču međusobnih uticaja različitih područja i regija, teme koje se bave problemima institucija, vanumjetničkog konteksta, muzeologijom, sociologijom umjetnosti i sl. Također se nadamo da teme neće biti vezane isključivo za modernu i savremenu umjetnost i da ćemo imati priliku čuti izlaganja na temu starije umjetnosti u navedenom kontekstu.

Ideja o pokretanju ovog kongresa je u direktnoj vezi sa pitanjem o ulozi same umjetnosti u našem društvu. Jedino od ključnih pitanja u tom smislu je koliko se zaista umjetnost cijeni, koliko je važna za pojedinca i zajednicu i koliko je relevantna u njegovom cjelokupnom odgojno-obrazovnom procesu. Trenutna kulturološka slika u našoj zemlji ne svjedoči, nažalost, o tome da je umjetnost za našu zajednicu od velike važnosti. Nacionalni muzej je zatvoren za javnost. I prije nego što se to dogodilo, ovu instituciju kao „svoju“ vlast nije prihvatila ni na kantonalnom, ni na državnom nivou. Isto je prošle godine doživjela Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine, a ostale umjetničke institucije ne dijeli mnogo od iste sudbine.
Ako ovakve okolnosti svjedoče o kulturološkoj slici u našoj zemlji, onda se postavlja pitanje ko odlučuje o tome. Zasigurno, trenutni politički trendovi su ti koji oblikuju sudbinu kulturnih institucija i koji time (in)direktno šalju poruku o važnosti i ulozi umjetnosti u našem društvu. Kako bi se izbjeglo to da politika određuje kulturni kapital, potrebno je osposobiti mlade stručnjake koji se bave umjetnošću upravo na teorijskom planu da se suoče sa postojećim stanjem i izmijene ga svojim djelovanjem.
Umjetnost, a ni obrazovanje ne trebaju biti zatvoreni. Mladi stručnjaci bi trebali biti u prilici da razmjene iskustva sa kolegama izvan svoje zemlje, da procijene u kojoj mjeri ima razlika u djelovanju umjetnosti u različitim kulturama. Osnovni problem je život getoiziranom društvu, gdje manje grupe ostaju zatvorene u svojim vlastitim interesima. Izostaje dijalog na mikro- i makroplanu. Pokazatelj je činjenica da su mladi iz zemalja regiona uglavnom malo ili nikako infomisani o dešavanjima u drugim sredinama. Taj problem posebno dolazi do izražaja kada je u pitanju izučavanje umjetnosti u historijskom kontekstu, ali i u kontekstu savremene umjetničke produkcije.
Kada je u pitanju umjetnost Bosne i Hercegovine u bilo kojem razdoblju, ona se ne može razumjeti bez konteksta umjetnosti drugih zemalja regiona. Bosansko srednjovjekovlje, na primjer, izučava se kao zaseban predmet, ali je umjetnost srednjovjekovne Bosne nemoguće sagledavati bez postojećih utjecaja hrvatskog primorja, utjecaja Raške (srednjovjekovna Srbija) ili utjecaja Centralne Evrope preko Slavonije. Izučavajući umjetnost kao čisto nacionalni fenomen dovodi, dakle, do gubitka jedne kompletne slike o složenim kulturološkim i društvenim prilikama i odnosima. Slično je sa savremenom bosanskohercegovačkom umjetnošću, koja se ne može razumjeti bez paralelnog sagledavanja situacije u Hrvatskoj, a pogotovo ne bez konteksta evropske moderne umjetnosti i političko-društvenih okolnosti kojim je ta umjetnost bila uslovljena.
Kako bi se ovi problemi premostili, potrebno je ponovo uspostaviti dijalog između kultura. Upravo je to temeljni razlog pokretanja ovog kongresa.
Zbog toga je centralna tema našeg kongresa odnos umjetnosti, politike i društva. Podržavamo sve teme koje se tiču međusobnih uticaja različitih područja i regija, teme koje se bave problemima institucija, vanumjetničkog konteksta, muzeologijom, sociologijom umjetnosti i sl. Također se nadamo da teme neće biti vezane isključivo za modernu i savremenu umjetnost i da ćemo imati priliku čuti izlaganja na temu starije umjetnosti u navedenom kontekstu.